Proizvodnja i prerada hrane

Nova istraživanja koja je MarketMakers proveo 2017. godine pokazuje da je sektor proizvodnje i prerade hrane zanimljiviji mladim ljudima iz ruralnih područja - sela i predgrađa, a posebno onim sa srednjom stručnom spremom. Također, mladi preferiraju organsku poljoprivredu u odnosu na konvencionalnu proizvodnju, te veći angažman u poslovnim inicijativama. Samo kroz aktivnosti MarketMakers projekta u prvoj fazi kreirano je čak 379 novih radnih mjesta u ovom sektoru.

 

Sistem znanja i kontrola organske proizvodnje
Kako bi se u narednom periodu radilo na iskorištavanju značajnog europskog tržišta za organske proizvode, MarketMakers je okupio u neformalnu mrežu značajan broj aktera u ovom sektoru koji proizvode, procesiraju, distribuiraju i prodaju domaće organske proizvode, sa i bez certifikata. Cilj ove mreže je podsticati saradnju među članovima koji pokreću razmjenu znanja o temi organske proizvodnje i razvijaju platformu za edukaciju nove generacije organskih poljoprivrednika i agronoma. Korištenjem testiranog IFOAM (Međunarodna Federacija pokreta u organskoj poljoprivredi) modaliteta, mreža nastoji smanjiti prepreke za ulazak u organsku proizvodnju i obezbijediti odskočnu dasku za eventualnu certifikaciju BIH organskih proizvoda i izvoz na obližnja regulirana tržišta.

 

Inovacije u prerađenim proizvodima
MarketMakers razvija intervenciju koja će domaćim proizvođačima hrane i pića omogućiti povećanje njihove konkurentnosti u odnosu na uvoz proizvoda, kako iz susjednih, tako i iz drugih zemalja. Glavna tema ove intervencije bit će podsticanje kompanija koje se bave preradom da cijene potrošačko istraživanje i model ponašanja kao prvi korak na putu ka inovacijama proizvoda (i određeni stepen zamjene uvoza i veće konkurentnosti u pogledu izvoza u regionu).

 

Mnogi istraživački radovi, uključujući i meta-analize, ukazuju na to da organska proizvodnja može biti profitabilniji model farmske poljoprivrede. Statistike o organskoj potrošnji od 2017. godine i stopi rasta, procijenjene od strane stručnjaka iz ove industrije, također pokazuju obim mogućnosti koje su na raspolaganju BiH, posebno u centralnoj Evropi.
Iako prema podacima iz 2016. godine proizvodnja i prerada hrane u Bosni i Hercegovini čini 2% ukupne stope zaposlenosti i odgovorna je za 7,6% BDP-a, poljoprivreda ipak ostaje „dodatna aktivnost“ za oko 18% domaćinstava (2015.). Sektor je po stopi zaposlenosti zvanično sektor rasta, međutim prosječan broj radnih sati sedmično smanjen je u posljednje tri godine.